Постови

FUKO I NOVA NAUČNA PARADIGMA

Uvod Nećemo pogrešiti ako kažemo da u istoriji mišljenja postoje važnije i manje važne knjige. Više ćemo pogrešiti ako pokušamo da određenu knjigu suprotstavimo nekoj drugoj, budući da se čini da naša konstatacija može važiti podjednako za bilo koju knjigu. Izgleda da postoji nekoliko faktora na osnovu kojih može da se odredi važnost neke knjige. Ponekad to mogu biti akademski kriterijumi, ali i mnjenja čitalačke publike, istorijska posredovanost nekog dela, kao i mišljenje samog autora itd. U svakom slučaju ovim pitanjem se otvara jedna prilično komplikovana hermenautička diskusija koja i do dan danas nije zaključena, a čije je osnovno pitanje zapravo sledeće: kako razumeti nekog autora i njegovo delo? Čak i onda kada osporavamo mogućnost postojanja autora i njegovog jedinstvenog dela ili ga shvatamo kao zajednički imenitelj za različite ideje, kretanja i bifurkacije u samom tekstu ili zbiru tekstova, mi ipak do kraja ne možemo da ostanemo ravnodušni spram ovog pitanja. Ako pristupimo...

SERIJA "KLJUN" I REPERKUSIJE VUČIĆEVE VLASTI

Ovih dana se privodi kraju serija Kljun koja ide na TV Nova S. Iako je izazvala brojne diskusije, naročito nakon dobijanja nagrade u Kanu (u pitanju je nagrada publike), čini se da ova serija ne iskače iz krimi šablona koji je već dugo prisutan u domaćim serijama. Reč je o jednom tmurnoj i turobnoj atmosferi domaćih krimi priča, koje često prate surove scene nasilja, ulični obračuni bandi, trgovina drogom, krađa elitnih automobila itd. Iako tematski odskače od ovog krimi šablona, serija Kljun obijuje jednim tmurnim raspoloženjem i čestim preispitivanjima glavne junakinje, koja se priseća svoje neprijatne prošlosti u pokušuju da reši slujačeve povezanih ubistava i samoubistava, kao i tendenciozne nestanke migrantske dece. Paralelno sa ovom intimnom pričom – policajke u srednjim godina koja nezadovoljna brakom ulazi u privremenu romansu sa lokalnim novinarom – serija prikazuje jedan paranoidni mehanizam kontrole paramilitarne organizacija koja koristi „trgovinu ljudima“ kao paravan za...

STRAST ZA SEKSOM II

f) posredni i preobraženi oblici Ratnička društva su ona koja celinu svoga društvenog kapitala investiraju u ratničkim pohodima. Ona posreduju između velikih istočnačkih carstava i malih plemenskih organizacija. Ona su nomadska, u smislu da se nalaze u stalnom pokretu, što znači da celinu ratne opreme nose sa sobom. U starom svetu one predstavljaju stalnu pretnju za oba modela društvene organizacije (despotski i plemenski), zato što ne poseduju sopstvenu teritoriju na kojoj se nastanjuju nego lutaju od mesta do mesta, šireći pustoš gde god da protutnjaju. Despotski sistem ih ponekad uzima u svoje redove, ali to je uvek privremen savez, budući da je on uzročnik ratničkih društava. U središtu starog sveta nastaje jedna stalna opasnost od ovih ratnih tvorevina koje se suprotstavljaju imperijalnoj vladavini. Iz toga razloga su istočnjačke despotije težile da ove nomatske ratničke tvorevine potisnu daleko izvan svoje teritorije, ili da im nametnu saveze koji će ih postepeno prilagoditi sed...

STRAST ZA SEKSOM I

STRAST ZA SEKSOM a) uvod U tekstu pod naslovom Tri rasprave o seksualnoj teoriji Frojd piše: „Sa nastupanjem puberteta počinju promene koje treba da prevedu infantilni seksualni život u njegov konačni, normalan oblik. Seksualni nagon je do sada bio pretežno autoerotski, a sada nalazi seksualni objekt. (...) Sada je dat novi seksualni cilj, ka čijem postizanju teže svi parcijalni nagoni, dok se erogene zone potčinjavaju prvenstvu genitalne zone. (...) Seksualni nagon sada se stavlja u službu funkcije razmnožavanja“. To je teks u kojem Frojd razmatra posebnu kategoriju lica, koja se u seksualnoj teoriji, kao uostalom i svekolikoj dotadašnjoj kliničkoj praksi, označavaju imenom introvertnih osoba. Namera psihoanalaze je da na osnovu sopstvenog psihoterapeutskog iskustva objasni ove pojave. Međutim, stvarni značaj ovog teksta se ogleda u nečemu drugom. U njemu se naglašava povezanost "normalnog seksualnog iskustva" i biološke reprodukcije. Da bi objasnila poreklo poremećaja...

TURBOFOLK I PREDUZETNIČKI DUH

Teško je danas reći šta jeste turbofolk. Poznato je da je ovaj termin u širu upotrebu uveo popularni reper Rambo Amadeus. Šta je time on želeo da kaže? Folk je uobičajen naziv za tradicionalnu i narodnu muziku. Sa druge strane, turbo je oznaka za dizel motore koji u sebi imaju ugrađenu turbinu, a što im omogućava dodatno ubrzanje. Taj tehnički prefiks nije slučajan i on bi suštinski trebao da odredi značenje ovog termina. Očigledno da je u pitanju neki neprirodni spoj. Dakle, o čemu se ovde radi? Narodna muzika je bila izuzetno popularna među širim slojevima u bivšoj Jugoslaviji. Još u periodu NOB-a ona je bila plodno tlo za razvoj socijalističke ideologije (bratstvo i jedinstvo južnoslovenskih naroda). Bivša Jugoslavija nastaje na teritoriji koja je bila naseljena heterogenom etničkom populacijom, odatle bogata foklorna tradicija, koja je tokom istorije trpela različite kulturne uticaje, počev od religioznog ubeđenja, od hrisčanstva (katolici i pravoslavci) do islama, na koji se nado...

MUZIKA I DRUŠTVENI PROSTOR II

III Na ovom mestu potrebno je reći nešto više i o raznovrsnosti jugoslovenskog novog talasa. Naime, ma koliko se nekome činilo da je novi talas u sebe objedinio raznovrsna muzička stremljenja, on nikada nije bio koheretna pojava i sačinjavao je nekoliko zasebnim muzičkih celina. Kada to kažemo mislimo prevashodno na celokupni muzički doživljaj koji je ovaj pravac proizvodio kod svoje publike. Zbog toga ćemo novi talas podeliti u nekoliko zasebni celina i tako ga analizirati. Evo i kako to izgleda: angažovana scena (Azra, Haustor, Pankrti, Buldožer), anarhistički individualizam (Šarlo Akrobata, Električni orgazam), sentimentalni šminkeraj (Film, VIS Idoli, Plavi orgestar) i urbani populizam (Prljavo kazalište, Zabranjeno pušenje, Elvis Dži Kurtović). 1. Angažovana scena U prvu grupu ubrajano one bendove koji su u svojim tekstovima pozivali na politički angažman. Tematski ovi bendovi, bez obzira koliko imali dodirnih tačaka, ipak pokazuje velike konceptualne razlike. Pankrti su možda b...

MUZIKA I DRUŠTVENI PROSTOR I

Uvod Najednostavnija definicija rokenrola je da je to muzika mladih. Ali šta je time rečeno? Muzika je izraz pobune koju sa sobom nose mlade generacije. To je pobuna protiv sveta odraslih i socijalnih obrazaca koje reprezentuje roditeljska kultura. Ova rečenica je razumljiva sama po sebi. To znači da je problematična iz nekoliko razloga. Prvo, sta znači roditeljska kultura? Drugo, šta predstavlja kultura mladih? I treće, na koji način se roditeljska kultura projektuje u kulturu mladih i obratno? Po svemu sudeći ovde nisu u pitanju dva nazavisna entiteta, bez jasnih međusobnih uticaja i interferencija. Ali da li su u pitanju elementi koji se međusobno posreduju u nekom dijalektičkom kretanju? S obzirom na to da se dijalektika koristi suprotnostima koje treba dovesti do ekstrema, ovde to ne može biti slučaj. Na koji način onda pristupiti problemu? Potrebno je prethodno razjasniti šta jeste roditeljska kultura. Roditeljska kultura nastaje kao proizvod društvenog investiranja. Ona je pro...