Постови

MEHANIZAM MEKE MOĆI: TRANSFORMACIJA UNIVERZITETA I PRAVOSUĐA KAO INSTRUMENT GEOPOLITIČKOG UTICAJA (PROŠIRENA VERZIJA) II DEO

2. FORMIRANJE I DELOVANJE NVO Na prostoru Zapadnog Balkana, u periodu od raspada SFRJ 1990-ih pa sve do danas, mehanizam uticaja preko NVO sektora i univerziteta razvio se u jedan od najzaokruženijih i najdelotvornijih modela delovanja meke moći inostranih centara (prvenstveno SAD, Evropske unije i pojedinih zapadnoevropskih fondacija). Ovaj proces se odvija kroz tri sukcesivne faze i tri ključna stuba uticaja. Faza 1 (1990–2000): Inicijalno finansiranje i izgranja paralelne društvene strukture U ovoj fazi, usled ratova, međunarodnih sankcija i ekonomske krize, državni univerziteti u regionu su finansijski devastirani. Inostrani donatori (poput Fondacije za otvoreno društvo, USAID-a, NED-a, nemačkih političkih fondacija poput Konrad Adenauer ili Friedrich Ebert) ulaze na prostor Balkana i finansiraju stvaranje alternativnih intelektualnih krugova. • Odvajanje elita: Nastaju prve velike regionalne NVO i istraživalački centri, organizacije koje okupljaju profesore, asistente i intelektu...

MEHANIZAM MEKE MOĆI: TRANSFORMACIJA UNIVERZITETA I PRAVOSUĐA KAO INSTRUMENT GEOPOLITIČKOG UTICAJA (PROŠIRENA VERZIJA) I DEO

Kada velika sila koristi zakonodavstvo, pravne standarde i sudski sistem kako bi ostvarila političke i ekonomske ciljeve u inostranstvu bez upotrebe vojne sile, to se u teoriji međunarodnih odnosa i prava naziva prikrivenom pravnom moći ili "Lawfare" (upotreba prava kao oružja). Pravo u službi meke (i takozvane pametne) moći funkcioniše kroz nekoliko glavnih mehanazama: 1. Ekstrateritorijalna primena domaćih zakona Velike sile često donose zakone koji važe i van njihovih granica, primoravajući druge države i strane kompanije da se saviju pred njihovim pravnim sistemom ako žele pristup globalnom tržištu. • Primer SAD i sankcija: Sjedinjene Američke Države koriste dollar i svoj finansijski sistem kao pravni poligon. Ako evropska ili azijska kompanija trguje sa zemljom pod američkim sankcijama (npr. Iranom ili Rusijom), američki sudovi je mogu kazniti milijardama dolara ili joj potpuno zabraniti poslovanje. Strane države formalno nisu promenile svoje zakone, ali praktično moraju...

KOŠMAR U CRAVEN ROADU: DILAN DOG KAO IKONA I ŽRTVA NEOLIBERALIZMA

I. Uvod: Strip na raskršću epoha Nije slučajno što se Dilan Dog (Dylan Dog) pojavio upravo 1986. godine. Nastao iz pera Tizijana Sklavija (Tiziano Sclavi), u deceniji kojom su dominirali Margaret Tačer, Ronald Regan i trijumfalno uspostavljanje zapadnog kapitalizma, ovaj strip na prvi pogled deluje kao izdanak romantizovanog italijanskog šund-horora. Međutim, ispod slojeva gotske magle, omaža filmu B-produkcije i eksplozija nadrealnog, krije se izuzetno precizna socio-psihološka dijagnoza kasnog 20. veka. Dok su klasični strip junaci prethodnih decenija predstavljali stubove poretka ili pobunjenike sa jasnim ideološkim ciljem, Dilan Dog stoji na raskršću epoha kao specifičan spomenik doba u kom su se radikalni bunt i duhovnost transformisali u robu, a sistemska, strukturalna nepravda preveđena u pojedinačnu, individualizovanu moralnu dramu. Dilan nije samo istraživač noćnih mora; on je tragični izvođač radova u svetu koji je privatizovao patnju. II. Od hipika do japija: Komercijalizaci...

MEHANIZMI MEKE MOĆI: TRANSFORMACIJA UNIVERZITETĀ, PRAVOSUĐA I DIGITALNOG PROSTORA KAO INSTRUMENT GEOPOLITIČKOG UTICAJA (SKRAĆENA VERZIJA)

1. Uvod: Pravo i obrazovanje u eri „pametne moći“ U savremenoj teoriji međunarodnih odnosa, priroda državne moći doživela je konceptualni zaokret. Klasični koncepti „tvrde moći“ (hard power), bazirani na vojnoj prisili i ekonomskim sankcijama (Nye, 2004)[^1], sve češće ustupaju mesto sofisticiranijim mehanizmima usmeravanja i kontrole. Upotreba prava kao instrumenta geopolitičke borbe — u literaturi označena kao Lawfare (Dunlap, 2008; Kampf, 2017)[^2] — kao i normativna moć (Manners, 2002)[^3], omogućavaju velesilama ostvarivanje strateških ciljeva bez izravnog kršenja međunarodnog prava i unutrašnjeg suvereniteta ciljanih država. U samom središtu ove strategije nalazi se sistemsko preoblikovanje obrazovnih institucija i pravosudnog aparata. Stvaranjem kontinuiranog finansijskog i idejnog kanala između inostranih fondacija, nevladinog sektora (NVO) i državnih univerzitetā, formira se lokalna intelektualna i politička elita koja dobrovoljno, kroz unutrašnje pravne i strukturne reforme, ...

SIMULACIJA OTPORA U DIGITALNOM PANOPTIKONU: POUKE JUGOSLOVENKOG PUTA I KRAH INSTITUCIJA 2. DEO

3. SUKOB SADRŽAJA : TEORIJA PROTIV DOPAMINA Dotakli smo se problema nemogućnosti prodora ozbiljne misli u javni prostor kojim dominira zabava. • Diktat zabave: Namera industrije zabave je da depolitizuje pojedinca nudeći mu trenutni dopaminski fiks. • Gubitak iskustva: Prelazak sa življenog iskustva na digitalne modele simulira slobodu dok zapravo vrši savršenu dresuru korisnika ekrana. 3.1. Kognitivna dresura: Teorija kao "Bol", Dopamin kao "Nagrada" Teorija zahteva ono što psihologija naziva sporim mišljenjem – napor, analizu i odloženo zadovoljstvo. Sa druge strane, digitalni sadržaji koriste biologiju protiv nas. • Algoritamska hirurgija: Svaki scroll, like ili kratak video na mrežama šalje mali impuls dopamina u mozak. Sistem je dizajniran da stvori petlju zavisnosti. U tom stanju, mozak odbacuje sve što zahteva napor. Teorija, koja te tera da staneš i preispitaš svoje postojanje, doživljava se kao kognitivni bol. • Uništavanje konteksta: Teorija traži celinu...

SIMULACIJA OTPORA U DIGITALNOM PANOPTIKONU: POUKE JUGOSLOVENKOG PUTA I KRAH INSTITUCIJA I DEO

Živimo u eri 'savršenog sistema' koji je uspeo da reši najveću pretnju po sebe — autentičan otpor. Transformacijom politike u teatar ličnosti (personalizacija), institucija u birokratske servise (akademija), a bunta u digitalni hobi (alternativa), moć se preselila u nevidljive sfere algoritama i transnacionalnog kapitala. Pouka jugoslovenskog sloma nam govori da se suverenitet ne gubi samo ratom, već 'mekom' predajom sopstvenog iskustva tuđim modelima. U takvom svetu, svaka organizacija koja nije svesna globalnog mrežnog kaveza u kojem operiše, osuđena je da postane samo još jedan efikasan šraf u mašineriji sopstvenog porobljavanja. Mi više ne biramo između slobode i neslobode, već između različitih modela simulirane slobode koji služe da prikriju apsolutnu nepomerljivost ekonomske i političke elite. 1. ANATOMIJA MOĆI: PERONALIZACIJA NASPRAM STRUKTURE Prva tačka sporenja bila je distribucija odgovornosti u savremenoj Srbiji. • Figura "Gromobrana": Predsedni...

GEOPOLITIKA I KULTURNI KAPITAL: NOVI VEK BALKANSKIH NARATIVA 3. DEO

3.4. Kineski model: Pragmatizam bez morala i finansijski štit Kineska spoljna politika počiva na principu apsolutnog pragmatizma – investicije i krediti dolaze bez ikakvih političkih uslova, bez predavanja o ljudskim pravima, stanju demokratije ili slobodi medija. Kina traži resurse, tržište i geopolitičke partnere, a zauzvrat nudi ogroman kapital. Srbija je ovaj model usvojila kao sopstveni obrazac ponašanja, kako prema velikim silama, tako i prema regionu: • Prekid sa ideološkim svrstavanjem: Beograd je odbacio naivnu politiku iz dvehiljaditih koja je slepo pratila briselske diktate. Danas Srbija sa Kinom gradi odnose "čeličnog prijateljstva", prepuštajući joj ključne industrijske komplekse (Bor, Smederevo), dok istovremeno sa Mađarskom pravi istorijski najbliži politički i ekonomski savez, uprkos tome što je Mađarska članica NATO-a i EU. Sa arapskim svetom, pre svega sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, sklapaju se strateški dogovori vredni milijarde dolara. Politika se vodi...