Постови

Приказују се постови за октобар, 2026

KOŠMAR U CRAVEN ROADU: DILAN DOG KAO IKONA I ŽRTVA NEOLIBERALIZMA

I. Uvod: Strip na raskršću epoha Nije slučajno što se Dilan Dog (Dylan Dog) pojavio upravo 1986. godine. Nastao iz pera Tizijana Sklavija (Tiziano Sclavi), u deceniji kojom su dominirali Margaret Tačer, Ronald Regan i trijumfalno uspostavljanje zapadnog kapitalizma, ovaj strip na prvi pogled deluje kao izdanak romantizovanog italijanskog šund-horora. Međutim, ispod slojeva gotske magle, omaža filmu B-produkcije i eksplozija nadrealnog, krije se izuzetno precizna socio-psihološka dijagnoza kasnog 20. veka. Dok su klasični strip junaci prethodnih decenija predstavljali stubove poretka ili pobunjenike sa jasnim ideološkim ciljem, Dilan Dog stoji na raskršću epoha kao specifičan spomenik doba u kom su se radikalni bunt i duhovnost transformisali u robu, a sistemska, strukturalna nepravda preveđena u pojedinačnu, individualizovanu moralnu dramu. Dilan nije samo istraživač noćnih mora; on je tragični izvođač radova u svetu koji je privatizovao patnju. II. Od hipika do japija: Komercijalizaci...

MEHANIZMI MEKE MOĆI: TRANSFORMACIJA UNIVERZITETĀ, PRAVOSUĐA I DIGITALNOG PROSTORA KAO INSTRUMENT GEOPOLITIČKOG UTICAJA (SKRAĆENA VERZIJA)

1. Uvod: Pravo i obrazovanje u eri „pametne moći“ U savremenoj teoriji međunarodnih odnosa, priroda državne moći doživela je konceptualni zaokret. Klasični koncepti „tvrde moći“ (hard power), bazirani na vojnoj prisili i ekonomskim sankcijama (Nye, 2004)[^1], sve češće ustupaju mesto sofisticiranijim mehanizmima usmeravanja i kontrole. Upotreba prava kao instrumenta geopolitičke borbe — u literaturi označena kao Lawfare (Dunlap, 2008; Kampf, 2017)[^2] — kao i normativna moć (Manners, 2002)[^3], omogućavaju velesilama ostvarivanje strateških ciljeva bez izravnog kršenja međunarodnog prava i unutrašnjeg suvereniteta ciljanih država. U samom središtu ove strategije nalazi se sistemsko preoblikovanje obrazovnih institucija i pravosudnog aparata. Stvaranjem kontinuiranog finansijskog i idejnog kanala između inostranih fondacija, nevladinog sektora (NVO) i državnih univerzitetā, formira se lokalna intelektualna i politička elita koja dobrovoljno, kroz unutrašnje pravne i strukturne reforme, ...