Пређи на главни садржај

OPET O DNEVNOJ POLITICI


Ok. Opet o dnevnoj politici. Odakle ideja Evropi da postavi Vučića za lidera jedne male države, pa bila to i Srbija? A što ne bi, što je to Vučić gori od ne znam kakvih njegovih prethodnika, iskreno, mislim da Evropu (čitaj Evropsku uniju) baš zabole ko je na kormilu Srbije, kao što to nije briga ni Ameriku, sve dok se poštuju dogovori i medjunarodni ugovori, a generalno i slede slični interesi, jer sa velikim silama jedino tako možete se naći na istom pravcu. E sad, druga je stvar što neki veruju u neku svoju naročitu bitnost, pa i u to da možda mogu „preveslati žedne preko vode“ evropske, američke ili čak ruske znaničnike, ali to je već stvar za „psihijatriju“. No, nama uvek neki psihijatrijski slučajevi dodju na vlast, neki ludaci ubeđeni u vlastitu bitnost i „istorijsku misiju“ a obično oni na kraju i ne prođu toliko loše, koliko isto tako prođe taj „napaćeni narod“ kojeg oni po pravilu učine još stromašnijim. Jer u Srbiji vlada jedno pravilo: „ne može gore nego što jeste“ a zapravo, istina je da uvek može gore i kako to kaže Marfijev zakon: „Ako može i biće sve gore i gore“. Ali optimisti iz žutih svezaka obećavaju da tek treba da nastupu zlatno doba, kao da ne znamo za tu mitsku potku cele priče, ali na stranu sa tim, i zaista, u javnom sektoru treba da porastu plate, kosovo treba da dobije zajednicu srpskih opstina, a mi, svi mi treba da žimimo bolje i naravno, civilizovanije. Ali mogao bi ministar policije da ponovi ono što već znaju ptice na grani, koliki je procenat onih koji su osudjeni zato sto su vozili u pijanom stanju, ministar čak veruje da bi strože kazne i doslednija primena pomogli da se rešimo tih problema, e moj ministre, kad se već pozivate na SAD, verovatno ste propustili u obrazovanju ključni uticaj Čikaške škole sociologije i socijalno osvešćenog društva koje brine za svoje sugrađane – iako se ni amerikanci nisu preterano pretgli, ali su bar bili svesni problema i kako se uhvatiti u koštač sa njim – ako u ekonomiji imate neke klasične (čitaj kenzijanističke zahvate) zahvate, onda bi ste morali poraditi malo i na socijalnom i psihološkom kadru, jednoj vojci službenika koja će se brinuti o „zdravlju populacije“, a koliko je sve to daleko od neoliberalnih zahteva sadasnje EU i njenih desnicarskih aspiracija. Iako ja lično ne verujem da će to rešiti stvar, ali samim tim se bar smanjuje licemerje koje pokazujete prema svojim glasačima u koje se gotovo kunete, a licemerni ste i puni sebe, a to znači da ste ili budala, neznalica ili ulizica i slepi poslušnik, a moguće oba, kako god, ako nemate hrabrosti da se suočite sa odgovornosti, ne morate ni da izigravate nekakvu moralnu črvstinu, jer je poznato da je moral individualna kategorija i da se ne može provesti kao politika, a vi ste to upravo pokušali u vašoj knjizi. Da ste znali koliko je to koštalo učesnike Francuske revolucije verovatno biste manje moral gurali u politiku i malo više pokušali biti uzorom bilo kome, odnosno, moralna individua, pre svega, jer moral i vlast, to su uvek bile dve razlicite stvari, ako nista, moglo se naučiti o tome i u Sokratovoj ličnosti, ali ko još zarezuje filozofiju, ionako će je uskoro ukinuti u školama. Verovatno na opšte blagostanje nacije i sreću svih nas.

Коментари

Популарни постови са овог блога

O POJMU ISKUPLJENJA

Reč iskupljenje često ima moralnu konotaciju. Međutim, ako pogledamo u rečnik tu ćemo pronaći raznovrsna značenja: spasiti se, odbraniti se, izbaviti se, osloboditi se, opravdati se, popraviti, okajati, ublažiti, dobiti oprost, fig. oprati se...I samo površnim pogledom možemo zaključiti da ovde moralna konotacije nije dominantna. Moralna konotacija je naročito povezana sa religijom i to posebno hrišćansvom, a gde ovu reč srećemo u smislu okajati grehe ili dobiti oprost. Ali u kom smislu iskupljenje i oslobađanje, odnosno, izbavljenje idu skupa? Čak rano hrišćansko tumačenje ove reči polazi od predstave oslobađanja i izbavljenja. Ovde se oslobađanje tumači kao vid „slobode od okova“ i to u smislu oslobađanja od ropstva. Dakle, čak veza između slobode i ropstva, još u ovom ranom hrišćanskom tumačenju ostaje dosta jaka, iako se u sledećem koraku oslobađanje povezuje sa spasenjem. To znači da osloboditi se (okova) istovremeno znači i spasenje (duše). Gnosticizam takođe povezuje ove dve reč

ZA KRAJ "NOVE GODINE"

Nove godine su obično vreme za sređivanje računa. Naša očekivanja, aspiracije i nade sada postaju predmet propitivanja, a često se pitamo ima li smisla „terati po svom“ i dalje, ili treba nešto menjati u svom životu. Politička situacija u svetu nije nam išla naročito na ruku: rat u Ukrajini se nastavlja nesmanjenom žestinom, novo ratište je otvoreno i u pojasu Gaze i to sa brojnim civilnim žrtvama (uglavnom žene i deca), ali šlag na tortu su definitivno bili izbori u Srbiji od 17. decembra. Rezultat izbora je poražavajući u svakom smislu, ispostavilo se da je SNS osvojio većinu na republičkom nivou, a ima mogućnost, ukoliko grupa građana okupljena oko lekara Nestorovića da svoj pristanak, da osvoji većinu i na beogradskim izborima. Ipak, opozicija „Srbija protiv nasilja“ nije se zadovoljila takvom situacijom, oni smatraju da su izbori „pokradeni“ zbog čega su stupili u štrajk, a neki od aktivista i u štrajk glađu (Tepić, Aleksić i dr.). Opozicija je prvobitno ustala protiv beogradskih

"KRVAVI OTKUP" ILI O POJMU ISKUPLJENJA V

Ranije je bilo reči o pojmu iskupljenja – izbavljenja. Pokušaćemo sada da ovaj pojam povežemo sa vesternom. Ranije smo govori o tome kako je vestern prošao kroz tri razvojne faze, a koje su donekle povezane i sa tranasformacijom Holivuda, od studijskog snimanja i malih, nezavisnih agencija, do ukrupljavanja kapitali i izmeštanja studija širom sveta. Ove faze smo posmatralia kao klasični, novi i postmoderni Holivud. Istu podelu je moguće načiniti i sa vesternom. Svaka od ovih faza u razvoju vesterna ima i svoje karakteristike. Klasični vestern predstavlja Divlji zapad kao mesto izgradnje buduće parcijalne zajednice. Kažemo parcijalne zajednice zato što se ona uglavnom zasniva na ljudima koji su povezani hrišćanskim vrednostima protestantske provinijencije, a koji su po prirodi bele kože i anglosaksonskog porekla. Sve drugo je iz ove zajednice isključeno – to je razlog zašto je nazivamo parcijalnom zajednicom. Divlji zapad se ovde percipira i kao preteča Amerike, države koja u svojim kor